Ubejde ibn Es-Samit, radijallahu anhu, koji je prisustvovao Bici na Bedru i bio jedan od učesnika na sastanku na Akabi, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao, dok je grupa njegovih ashaba sjedila oko njega: "Dajte mi prisegu da nećete Allahu pripisivati sudruga, da nećete krasti, da nećete činiti blud, da nećete ubijati svoju djecu, da nećete posezati za klevetama, čineći to svojim rukama i nogama, i da nećete biti neposlušni u onome što je dobro. Ko od vas ispuni ova obećanja, njegova nagrada je kod Allaha. A ko počini nešto od ovih djela i bude kažnjen na ovome svijetu, neka to smatra svojim iskupom. Međutim, onaj ko počini nešto od ovih djela, a Allah to sakrije od ljudi, prepušten je Allahu: ako želi, oprostit će mu, a ako želi, kaznit će ga." "Mi smo dali prisegu na ovo što je tražio." صحيح - متفق عليه
explain-icon

Objašnjenje

Ubade ibn Es-Samit, radijallahu anhu, koji je prisustvovao velikoj Bici na Bedru i bio jedan od uglednika svoga naroda koji su istupili da daju prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u noći Akabe na Mini — dok je Poslanik još bio u Mekki prije Hidžre u Medinu — prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjedio među svojim ashabima i zatražio od njih da mu daju prisegu za određene stvari: 1. da ne pripisuju Allahu sudruga u ibadetu, makar to bilo i u najmanjoj mjeri; 2. da ne kradu; 3. da ne čine razvrat bluda; 4. da ne ubijaju svoju djecu — ni mušku iz straha od siromaštva, niti žensku iz straha od sramote; 5. da ne iznose laži koje sami izmišljaju svojim rukama i nogama, jer većina djela se čini njima, iako u tome mogu učestvovati i ostali dijelovi tijela (pa se spominju ruke i noge a misli se na samog čovjeka, tj. nemojte činiti nikakve potvore); 6. da ne budu neposlušni Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u onome što je dobro i ispravno. Ko od njih ostane vjeran obećanju i pridržava se toga, njegova nagrada će biti kod Allaha. A ko učini nešto od onoga što je spomenuto — osim širka — i bude kažnjen na ovom svijetu primjenom zakonske kazne, to će mu biti iskupljenje i grijeh će biti otklonjen. Onaj ko učini nešto od toga, a Allah ga sakrije, njegov slučaj se prepušta Allahu; ako želi, oprostit će mu, a ako želi, kaznit će ga. Na to su svi prisutni dali svoju prisegu.

explain-icon

Koristi hadisa

  • Hadis pojašanjava šta je sadržavala prva prisega na Akabi u Mekki, prije nego što je džihad bio propisan.
  • Rekao je es-Sindi: "Kaže: 'u onome što je dobro', a poznato je da je sve ono čemu poziva u skladu s onim što je ispravno, i nije moguće da bude suprotno tome. Zato izraz 'u onome što je dobro' znači: "zato što je to dobro", kao i to da inače nije dozvoljeno pokoravati se stvorenjima u onome što nije ispravno. Također, to znači da bi poslušnost trebala biti uvjetovana onim što je dobro u trenutku davanja prisege, a ne apsolutno."
  • Rekao je Muhammad ibn Ismail et-Tejmi i drugi: "Posebno je spomenuto ubijanje djece jer je to i ubistvo i prekidanje rodbinskih veza, pa je zabrana toga naglašenija. Također, to je bilo široko rasprostranjeno među njima, kao što je bilo ubijanje djevojčica (u praksama sahranjivanja živih) i ubijanje dječaka iz straha od siromaštva. Također, može biti da su djeca posebno spomenuta jer nisu u mogućnosti braniti se."
  • Rekao je en-Nevevi: "Iz općenitosti značenja ovog hadisa (tj. zadnjeg dijela koji kaže da je kazna na ovom svijetu iskup za počinjeni grijeh) izuzet je širk zbog Allahovih riječi: 'Zaista Allah ne oprašta da Mu se pripisuje sudrug.' Dakle, ako je neko ubijen zbog svog odmetništva od vjere, njegovo ubistvo neće biti iskupljenje za njega."
  • Rekao je el-Kadi Ijād: "Većina učenjaka smatra da su zakonske kazne (hudud) iskupljenje za grijehe."