Kala e mon njiiɗo paŋkare yo o waylirɗe junngo makko, si o hattanaani yo o waylir ɗemngal makko ngal, si o haɗtanaani yo o waylir ɓernde makko nde, ko ɗuum ɓuri lohde goomɗingol

Ittaama e Abii Sa'iid Al Khudrii yo Alla wele mbo,( yo alla yardo he makko) o nanii Nelaaɗo- yo kisal won e makko- ina maaka: " Kala e mon njiiɗo paŋkare yo o waylirɗe junngo makko, si o hattanaani yo o waylir ɗemngal makko ngal, si o haɗtanaani yo o waylir ɓernde makko nde, ko ɗuum ɓuri lohde goomɗingol.
Sahih/Authentic. - Muslim

Nelaaɗo yo kisal won e makko ina yamira wayylirde pankare- ɗuum woni kala ko Alla Hé nilaademako haɗi- fotde kattanɗe,(baode) Si o yi'ii ko boni ina waɗɗii mbo waylirde ɗum junngo si tawii hombo waawii, Si o roŋkii ɗuum yo o waylir ɗum ɗeɓngal makko, ɗuum wonirta ko haɗde mbo e hollude mbo lor majjum e tinndinde mbo moƴƴere gaa e bone, Si o horiima o tolno yo o waylir ɗum ɓernde makko, ɗuum woni hollirde añde ɗe paŋkare e fellitde si o heɓna doole e walude ɗuum o waylatna ɗum, Waylirde ɓernde ɓuri leesɗude e marta- baaji gooŋɗingol ko faati e waylude bonannde.

  1. O hadiis kombo asli e hollirde martabaaji waylude bonannde-paŋkare.
  2. Yamirde yaarude(sese) taaɓal taaɓal e baylugol bonannde, gooto fof waylirta ko fotde baawɗe makkom e kattane mum.
  3. Haɗde bonannde ko damal teddungal ka diine, ko ngal baɗɗingal e kala juulɗo, juulɗo fof ina fawiraa ngal fotde baawɗe makko.
  4. Yamirde ko moƴƴi e haɗde ko boni ko pecce gooŋɗingol jeya, gooŋɗingol noon ina ɓeydop ina usto.
  5. Ina sarɗe e haɗde bonannde: Anndude ndeen huunde konde bonnde.
  6. Ina sarɗe e ittude (bailoke)pankare: Nde waylude ɗum addatah bone ɓurɗo njanɗude bone baylaaɗe ɗe.
  7. Haɗde bonannde ko neediiji e sarɗeeji ɗi juulɗo foti janngude.
  8. Yeddude paŋkare ina hatajini e dawrugol sariyankeewol, e ganndal e yi'annde.
  9. Waasde yeddirde ɓernde ina holla lohre(lafoki) gooŋɗingol.

Nuldaama e jam!