Značenje hadisa: "U Kufi je zavladao čovjek (čije je ime spomenuo), u vrijeme Ibnul-Eš'asa, pa je naredio Ebu Ubejdi b. Abdullahu da ljudima predvodi namaz..." Taj čovjek se zvao Metar b. Nadžije, kao što se navodi u drugoj predaji, a Ebu Ubejde je Abdullah b. Mes'ud, radijallahu 'anhu. On je klanjao, pa kada bi se podigao sa ruku'a, stajao bi onoliko koliko za koliko bi mogao izgovoriti: "Allahumme Rabbena lekel-hamd", i ovo je jedna od namaskih obaveza koju treba ispuniti, dok je dodatak u kojem stoji: "mil'us-semavati...", pohvalno izgovoriti, jer Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže: "Kada imam kaže: 'Semi'allahu limen hamideh', vi recite: 'Rabbena lekel-hamd.'" Značenje riječi: "Allahumme Rabena lekel-hamd", te riječi su i dova i priznanje, a znače: Gospodaru, uslišaj nam dovu i Tebi hvala na uputi. "Mil'us-semavati ve mil'ul-erdi: Ovdje se misli na veličanje i na brojnost, tj. Ti si Gospodaru naš zaslužan da ti se zahvaljuje zahvalom, koja da se pretvori u tijelo, ispunila bi sve to. Ve mil'u ma ši'te min šej'in ba'd: I onoliko koliko mi ne znamo od Tvog prostranog carstva. Ehles-senai vel-medžd: Ti si, Gospodaru naš, zaslužan da ti se zahvaljuje i da se veličaš, slaviš i uzdižeš. Onaj ko zaslužuje aposlutnu pohvalu i veličanje je Allah Uzvišeni. La mani'a lima e'atajte: Niko ne može da spriječi ono što Ti daješ. Ve la mu'ti lima mene'ate: Niko ne može dati ono što Ti uskratiš, shodno Tvojoj mudrosti i pravdi. Ve la jenfe'u zel-džeddi minkel-džedd: bogatašu neće kod Tebe koristiti njegovo bogatstvo i ono ga neće spasiti kazne, niti će mu donijeti nagradu. El-Hakem veli: 'To sam spomenuo Abdurrahmanu b. ebi Lejli, a on je rekao: 'Čuo sam Bera b. Aziba da kaže: 'Namaz Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, pregibanje na ruku', podizanje sa ruku'a, sedžda i između dvije sedžde, vremenski su otprilike trajali jednako.' Tj. Sastavni dijelovi Poslanikovg namaza bili su otprilike jednaki, iako je među njima bila mala razlika. Kada bi oduljio stajanje, oduljio bi otprilike toliko i ruku', a tako je postupao i kod drugih ruknova. Ukoliko bi skratio stajanje, skratio bi i ruku', a tako je radio i sa drugim ruknovima namaza. Ovaj hadis se odnosi na određene situacije, jer bi Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nekada oduljivao svoj namaz, tako da se ovaj hadis primjenjuje u određenim stanjima i vremenima. Dakle, Poslanikov namaz, odnosno njegovi sastavni dijelivi bili bi približno jednaki, tj. njegov ruku', podizanje sa ruku'a, sedžde, sjedenje između sedždi bili bi otprlike jednakog trajanja, a nekada bi, u određenim situacijama, oduljivao sa stajanjem i učenjem.